17.12.2016.

Vinski 'mišunzi'

Piše: Rene Bakalović

Ciljano se trebaju proizvoditi vina predviđena za miješanje s vodom, tim prije što visoka rodnost nije zapreka za poželjne osobine ovakvih tipova vina

 

Rijetki su enolozi koji uvažavaju naviku miješanja vina s vodom, mineralnom vodom odnosno sodom. Iako prezrena s enoloških vrhunaca, ova je navika širom hrvatske toliko duboko ukorijenjena da joj ne prijeti odumiranje. Štoviše i među stručnjacima ima onih koji ju uvažavaju. Načelno i oni se slažu kako vrhunska vina nisu podobna za razvodnjavanja bilo kojih vrsta. No, primjerice bijela suha s jačim udjelom kiselina dobivaju na skladu i pitkosti ako se miješaju u gemište s mineralnom vodom ili špricere s takozvanom soda vodom. Ustaljeni omjeri variraju od “dva u osam”, jedne četvrtine prema tri četvrtine, trećine prema dvije trećine, “fiftača” (pola-pola) do jakog razvodnjavanja po mađarskoj “hosolepeš” formuli dvije trećine mineralne odnosno soda vode za jednu mjeru vina. Škropec je tradicionalno bio gemišt odnosno špricer u kom bi se vino samo ovlaš poprskalo, danas je on češće naziv za gemišt odnosno špricer u čaši od jednog decilitra.

Gemišti su se posljednjih desetljeća proširili i mediteranskom hrvatskom u kojoj je prije carevala bevanda. Samo ime bevanda, dakle napitak, govori koliko je to temeljno piće bilo za naš puk. U obranu bevandi ide prije svega argument rehidratizacije za ljetnih vrućina, potom i oporosti koju našim osobito dalmatinskim crnim pa i bijelim vinima donose naglašeni tanini, a ublažava ih voda. Iz čisto praktičnih razloga za rad u polju koristila su se i jako razvodnjena octikava vina, ne samo zato što su inače bila neupotrebljiva, nego i zato što su u uvjetima intenzivne dehidratizacije savršena okrjepa.

Rogoborenje stručnjaka protiv razvodnjavanja vina ipak ima jedan neupitan argument. Naime u nas se ti napitci, a gemišti prije svega, služe najvećim dijelom od vina loše pa čak i nepodnošljive kakvoće. Gemišt je vrlo često način da se nepitko vino privede minimalnoj pitkosti. Nasuprot tomu može se preporučiti ako ne propisati koja i kakva dobra vina su podobna za koje vrste mješavina. Tako se i ciljano trebaju proizvoditi vina za ovu namjenu, tim prije što visoka rodnost nije zapreka za poželjne osobine ovakvih tipova vina. Strategija kupažiranja sortnih vina ove vrste jednako se tako dade još jednom ciljano promisliti, opisati i dijelom standardizirati. Gemište i njegovu svojtu treba iz sive zone neuglednosti izvesti na pravi put deklarirane samouvjerenosti. Time bi se hajka na razvodnjenost pretvorila u modernu naviku uživanja u niskoalkoholnim napitcima.

 

Izvor: Knjiga Hrvatske Gastro Ikone

Top